BOROVNICA KAO LIJEK

Borovnica u sebi ima mnoge hranjive i ljekovite sastojke, pa je baš zbog toga i postala tako popularna u narodnom ili prirodnom liječenju. U svom plodu borovnica sadrži veoma malen postotak kalorija ako usporedimo kompletan plod i količinu ljekovitih sastojaka u njemu. Danas se borovnica koristi za komercijalnu proizvodnju mnogih lijekova, no svakako sebi i sami možemo pripremiti mnoge ljekovite sadržaje od borovnice.Borovnica (Vaccinium myrtillus) raste kao manji zimzeleni grm, visine oko 30 centimetara, sa sitnim tamnoplavim bobičastim plodovima, izrazito slatkastog ukusa. Ova biljka raste na većim nadmorskim visinama, na proplancima između šuma ili na šumovitom području manje gustoće. Borovnica se po čitavom svijetu, izrazito po Europi i Sjevernoj Americi koristi kao ljekovita biljka. Kod nas su pored borovnica, popularni i nazivi poput borovnika, borovnjača, crna borovnica, vrna jagoda i slični. Plod borovnice u sebi sadrži mnoge sastojke, ljekoviti su naravno pa ćemo izdvojiti neke važnije: antiocianini, bakar, biljna vlakna, vitamin C, vitamin E, vitamin B, željezo, glukoza, kalij, kalcij, karotin, mangan, natrij, organske kiseline, proteine, tanine, folnu kiselinu, krom i još neke. Plod ove biljke ima jako antioksidacijsko djelovanje, a dokazano je i antikancerogeno djelovanje na organizam. Borovnicu možete koristiti u ishrani kao svjež plod, veoma je osvježavajućeg i ugodnog i slatkastog okusa. Također, borovnicu možete jesti osušenu, jako je poznata kao sušeno voće. Od borovnice se mogu pripremiti razni namazi, poput pekmeza i džema, sokovi i kompoti, te sirupi i čajevi. Osim ploda borovnice, mogu se koristiti i listovi ove biljke. Od listova se mogu praviti čajevi, ili obloge. Neki od povoljnih utjecaja borovnice na zdravlje i organizam čovjeka su: borovnica jača imunološki sistem, dobra je kao diuretik, liječi bolesti grla, usta i pluća. Dobra je kod dijareje, reumatoidnog artritisa, te kod šećerne bolesti. Povoljno djeluje na bolesti i infekcije na koži, poboljšava cirkulaciju, koncentraciju te smanjuje rizik od raka. Borovnica uspješno sprečava infarkt, usporava proces starenja, te je dobra u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Dobra je za proširene vene i probleme sa hemoroidima, smanjuje upalu bubrega i infekcije na bubrezima. Stručna istraživanja dokazala su antioksidacijsko djelovanje borovnice, povoljno djelovanje borovnice na srce, krvne sudove, kožu i imunološki sustav. Borovnica je, kao što ste i sami mogli zaključiti iz ovog teksta, jako ljekovita biljka. Plod borovnice je bezopasan, a sa druge strane jako ljekovit. Možete ga konzumirati bez problema u količinama bez potrebe naročitog doziranja. Ipak, ako se mislite liječiti listom ove biljke, predlažemo da se prije toga posavjetujete sa stručnom osobom iz branše, da ne bih došlo do nekih komplikacija.

Održavanje tjelesne težine i kondicije

Održavanje normalne tjelesne težine prije svega ima za cilj da očuva zdravlje, poveća otpornost na psihički i fizički zamor, učini čovjeka zadovoljnim i smanji osjetljivost organizma na infekcije. U čitavom svijetu, danas je naučno dokazana vrijednost pravilne i umjerene ishrane, svježeg vazduha, sunca, svakodnevnog odmora kao i redovnih fizičkih vježbi i muškaraca i žena, mladih i starih, debelih i mršavih osoba.

Suština problema

Jedan od razloga za dugo i dobro zdravlje fizički treniranih osoba ogleda se u činjenici da se njihovo srce ne izlaže preteranom naporu tako da su u njih oboljenja srca i krvnih sudova izuzetno rjetka. Ove osobe takođe ne pate od slabosti mišića, pre svega zatvora i problema varenja.
Oko 640 razvrstanih mišića čine 45% tjelesne težine čovjeka. Visoka radna sposobnost i zdravlje zavise od snage mišića , njihove elastičnosti, neprekidnog snadbevanja hranjivim materijama iz krvi kao i od njihove izdržljivosti, odnosno snage da čuvaju energiju. Fizičke vježbe određuju se svakom pojedincu u skladu sa potrebama i po mogućnosti u dogovoru sa lekarom. U početku vježbe se sprovode pažljivo, a vremenom postepeno se povećava težina i ritam vježbi što predstavlja sigurno najbolji način da se postigne dobar i trajan efekat.

Traženje najbolje metode

Najveći broj ljudi savladao je osnovne vježbe istezanja, trčanja u mjestu i podizanja tjela još u osnovnoj i srednjoj školi. Ove vježbe pored toga što su još uvek veoma korisne, potisnute su novim tehnikama, koje su se razvile poslednjih nekoliko godina. Američka vojna mornarica uvela je izometriju, tehniku vježbanja u mestu, pri čemu se jedna grupa mišića potpuno opušta, a druga grupa skraćuje i kontrahuje u trajanju od oko 5-8 sekundi.Izometričke vežbe su kratkotrajne i mogu se izvoditi u svakom prostoru i položaju tjela, pri sedenju stajanju ili ležanju. Čovek izvodi ove vežbe tako što što razvija snažnu napetost mišića, što povećava njihovu snagu. Uporište može biti peškir, pisaći sto ili vrata. Pridržavajući se za vrata žena snažno podiže i uspravlja grudni koš i noge i zateže trbušne mišiće. Snažnim pritiskom dlanovima o sto jačaju se mišići ruku a žena ovim vježbama uspravlja grudni koš i postiže pravilno držanje. Redovne izometričke vježbe povečavaju jačinu bilo kog mišića.

VITAMIN ,,C"

Vitamin C je jedna od najvažnijih supstanci u ljudskom tijelu. Jača imuni sistem i ukoliko se uzima preventivno, može na primjer smanjiti dužinu i jačinu prehlade. Pored toga, vitamin C je važan za izgradnju vezivnog tkiva.

Ljudi nisu u mogućnosti da sami produciraju askorbinsku kiselinu ili vitamin C, te se zato njegova kompletna potrebna količina mora unijeti hranom.

Drastični manjak vitamina C dovodi do bolesti skorbut koja je u današnjem vremenu, bar u razvijenim zemljama jako rijetka.

Nutricionisti preporučuju dnevno unošenje od bar 100 mg vitamina C. Ta potreba se može pokriti već sa dvije narandže.

Citrusi, u koje pored narandži spadaju limuni, grejfrut, mandarine itd. su klasični davaoci vitamina C. 

Ali neke vrste voća i povrća imaju još puno veće količine vitamina C u sebi od citrusa. Kod nekih vrsta smo iznenađeni kada čujemo da su puni vitamina C, kao što su na primjer kupus, karfiol i brokula.

Voće i povrće imaju u sebi najviše vitamina i minerala u sirovom stanju. Veliki dio, pogotovo na visoku temperaturu osjetljivih vitamina se uništi kuhanjem. Vitamin C spada u vitamine koji su osjetljivi na toplinu, te bi se povrće koje ga sadrži trebalo samo kratko i sa malo vode dinstati, da bi se zadržala što veća količina ovog važnog vitamina.

Voće sa najvećom količinom vitamina C su acerola sa 1700 mg vitamina C po 100 g, te camu- camu sa 2000 mg vit. C po 100g. Ipak, pobjednik je australijska kakadu šljiva (Terminalia ferdinandiana) sa 3000 mg vit. C po 100g, znači čak 3% njenog ploda je vitamin C.

Špinat u sebi ima 50 mg vitamina C po 100 g, isto kao i narandže.

Paprika je prava vitamin C “bomba”, a količina vitamina C u njoj zavisi od njene boje i da li je prerađena ili ne. Tako da sirova, crvena paprika ima 140 mg vitamina C po 100 g, a zelene, skuhane ili pržene paprike dosta manje od toga.

Brokule imaju u sebi u sirovom stanju 95 mg vitamina C po 100 grama, a srodna mu prokula čak 110 mg po 100 g.

Peršun je prava vitamin C “bomba” i sadrži 160 mg vitamina po 100g. Jedina mana mu je što se uglavnom koristi manja količina peršuna po obroku u poređenju na druge vrste voća i povrća. U svakom slučaju, koristite što više peršuna, a ako je na tanjuru samo kao dekoracija, obavezno ga pojedite.

Borovnica ima 175 mg vitamina C po 100 grama, a egzotična guava 270 mg po 100g.

Pasji trn (Sanddorn) je sirov prekiseo da bi se jeo, te se koristi prerađen kao sok ili se u manjim količinama dodaje u kompot. 100 g sadrži 450 mg vitamina C.

Količina vitamina C u šipku jako varira u zavisnosti od sorte i zrelosti. Prosjek je 1250 mg po 100 g.

KUPINA JE ODLIČNA ZA ZDRAVLJE

KUPINA

Provedenim istraživanjima znanstvenici su došli do zaključka da kupine pomažu ljudskom tijelu na puno načina, od toga da su korisne kao izvori vitamina i minerala, sve do sastojaka koji pomažu u borbi protiv kancerogenih bolesti.

Kupine grade imunitet jer sadrže vitamin C koji ima nekoliko važnih uloga, piše Daily Mail. Također, u kupinama ima, primjerice, dvostruko više tog vitamina nego u borovnicama.

'Vitamin C ključan je za imunitet i kardiovaskularni sustav jer snižava krvni tlak', rekla je doktorica Ursula Arens. Također je podsjetila da je vitamin C važan i u liječenju anemije jer pospješuje apsorpciju željeza u tijelu.

Kupina ima više vlakana nego većina drugog voća. U šaci punoj kupina naći će se oko 8 grama vlakana, a u 25 grama cjelovitih žitarica, koliko se dnevno preporučuje, samo 4 grama. Osim što su dobra za probavu i održavanje težine, vlakna pomažu sniziti i održavati kolesterol.

'Tanini, koji ublažavaju krvarenje ako su u pitanju manje ozljede, također se nalaze u kupinama', objašnjava doktorica Sarah Wilson, zaposlena u londonskoj bolnici Princess Grace. Wilson dodaje da su se u tradicionalnoj medicini često koristili oblozi od kupina da bi rane brže zarastale. Kad tanini dođu u dodir s ranom, pomažu da se tkivo prije stisne.

Osim u liječenju manjih ranica, te ukusne bobice pomažu i u borbi protiv kancerogenih bolesti jer sadrže antioksidante u kojima se nalaze antocijani što usporavaju rast kancerogenih stanica. I druge vrste crvenog voća i povrća sadrže antocijane, ali ih kupine, prema novijim istraživanjima, imaju u daleko većem postotku.

'Sadrže i spoj C3G koji pomaže u borbi protiv raka kože i jednjaka', objasnila je za Daily Mail doktorica Arens.

Ako pojedete dvije šake kupina dnevno, unijet ćete potrebnu dozu mangana u organizam. On je pak jedan od minerala koji su potrebni za čvršće i zdravije kosti.

Još je jedan korisni vitamin u kupinama - B9 - poznat kao folna kiselina. Zajedno s vitaminom B12 nužan je u stvaranju novih krvnih stanica. Folna kiselina često se preporučuje trudnicama jer sprečava defekt neuralne cijevi embrija.

Kupine imaju i lutein koji je dobar za zaštitu očiju jer može spriječiti štetu koju im čine ultraljubičaste zrake.